InfoIzdvojenoPolitika

ANKETA HDZ u laganom porastu, stabilizacija SDP –a, Živi zid pada, Neovisni za Hrvatsku sve bliže Most-u – predsjednica Grabar Kitarović najpozitivinija

Kolinda Grabar-Kitarović najpopularnija, Andrej Plenković je i dalje najnegativnije doživljeni političar

Zagreb – Redovito ispitivanje javnog mnijenja CroElecto za srpanj pokazuje rast HDZ-a, stabilizaciju SDP-a i Mosta, pad Živog zida i sve bolji rejting Neovisnih za Hrvatsku.

CroElecto agencije 2×1 komunikacije proveden u srpnju pokazuje tendenciju oporavka većih političkih stranaka, posebice desnice i desnog centra.

Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor, a čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko sedamdeset posto, neodlučnih bi birača bilo 20,20%. HDZ u srpnju prekida prvi put u 2018. pad svoje popularnosti te se uzdiže na 24,97% (+ 1,1 u odnosu na lipanj).

Socijaldemokratska partija također je popravila svoj rejting, međutim i dalje s potporom ispod 20 posto, točnije s 19,37%, a oporavak SDP između ostalog duguje boljem rezultatu zabilježenom u Primorsko-goranskoj županiji.

Živi zid u srpnju broji 9,55% što je od siječnja ove godine najniži postotak za tu stranku.

Najznačajniji pad preferencija Živi zid je u srpnju zabilježio u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojoj je pak HDZ, uz Splitsko-dalmatinsku, ovaj mjesec najviše porastao u odnosu na svoj prošlomjesečni, najniži dosad, rezultat.

Most je zadržao gotovo isti postotak kao proteklog mjeseca, u srpnju su na 6,14% s padom zabilježenim u Dubrovačko-neretvanskoj, a rastom u Brodsko-posavskoj županiji.

Neovisni za Hrvatsku bilježe najbolji rezultat dosad – 4,77% – s najvećim brojem preferencija u Zagrebu te skokom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

NHR se tako približio Mostu s manje od jednog i pol boda zaostatka.

IDS i GLAS dijele postotak 1,64% i posljednje su stranke s postporom iznad 1%.

Ispod te margine su Stranka umirovljenika (0,95%), HSU, HNS (0,82%), HSS, BM 365 (0,68%).

Kolinda Grabar-Kitarović popularnost nije zabilježila samo izvan Hrvatske.

Na domaćem terenu je zapravo stigla do zlatne medalje u izboru najpopularnijih političara.

U srpnju je ona izbor broj jedan za čak 20,85% ispitanika, što je uvjerljivo najbolji Predsjedničin rezultat ove godine.

Andrej Plenković je najpozitivniji političar za 9,41%, a Ivan Vilibor Sinčić, iako s osjetnim padom preferencija, i dalje je treći s 2,59%.

Iako smanjenog broja negativnih glasova, Andrej Plenković je i dalje najnegativnije doživljeni političar.

Svaki četvrti ispitanik smjestio ga je na to mjesto (25,07%).

Davor Bernardić pojavljuje se u vrhu samo ovog neslavnog popisa i bilježi 10,47%. Miloradu Pupovcu (3,65%) ovaj se mjesec približio Krešimir Beljak (3,07%).

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (9,32%), Gabrijela Žalac (4,90%), Zdravko Marić (4,61%), Darko Horvat (2,79%) te Oleg Butković (2,59%).

Iako su se svima s prošlomjesečnog vrha popisa pet negativnih ministara smanjili negativni glasovi, na prvo mjesto skočio je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić (9,32%).

Slijede Nada Murganić (8,45%), Lovre Kuščević (8,07%), Milan Kujundžić (6,05%) te Blaženka Divjak (5,67%).

Biračima SDP-a postavljeno je pitanje treba li Bernardić otići s mjesta predsjednika SDP-a. Više od pola birača – 54,93% smatra da treba; 28,87% kaže da ne treba, a preostali su neodlučni.

Biračima HDZ-a postavljeno je pitanje kojeg bi kandidata radije vidjeli kao HDZ-ova kandidata na predsjedničkim izborima.

Ponuđeni su Kolinda Grabar-Kitarović te Damir Krstičević.

Čak 80,87% birača HDZ-a odlučilo se za Grabar-Kitarović, a tek 5,46% za generala Krstičevića. Preostali nisu mogli odlučiti.

Svim ispitanicima postavljena su još dodatna tri pitanja.

Na pitanje treba li Hrvatska uvesti euro kao valutu tek je 28,24% ispitanika odgovorilo potvrdno. Protiv eura je više od pola ispitanika –  52,93%, a preostalih 18,33% je neodlučno.

Kad bi se ukidao jedan državni blagdan, građane se pitalo koji bi oni izabrali za ukidanje. Među ponuđenim blagdanima građani bi najprije ukinuli Dan antifašističke borbe (21,71%).

Dan državnosti koji se slavi 25. lipnja ukinulo bi 12,20% ispitanika, a Dan neovisnosti 3,65%. Tijelovo bi ukinulo 5,76% ispitanika.

Neodlučnih i onih koji ne bi ukidali nijedan blagdan je 56,68%.

Ispitanicima je postavljeno i pitanje bi li pristali na smještanje migranata u njihovu mjestu prebivanja.

Potvrdno je odgovorilo 39,67%, a migrante u svojem naselju ne bi željelo visokih 60,33%.

NAPOMENA: 

Istraživanje je provedeno 9.7. – 20.7. na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrešku uzorka +/-3% (SP 95)

Mobilnu aplikaciju za eivanec preuzmite na linku

https://play.google.com/store/apps/details?id=com.vip_media.zvonimir.eivanec

Povezani Članci

Provjerite Također

Close
Close