GospodarstvoInfoZanimljivosti

DEFICITARNA ZANIMANJA Obrtnici žele zapošljavati domaće prekvalificirane radnike

Deficitarnost zanimanja određuje Hrvatski zavod za zapošljavanje u svojim godišnjim preporukama

Deficitarnost zanimanja određuje Hrvatski zavod za zapošljavanje u svojim godišnjim preporukama, piše Privredni.hr.

Prema njima, u djelatnosti turizam i ugostiteljstvo, deficitarna zanimanja su konobar, kuhar, pekar, slastičar i mesar.

Međutim, iz Hrvatske obrtničke komore ističu kako je na nacionalnoj razini teško reći koja bi deficitarna zanimanja bila najtraženija s obzirom da su potrebe za zanimanjima različite za svaku županiju posebno.

Područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje mogu odrediti neko zanimanje deficitarnim u skladu s procjenom lokalnog tržišta rada.

Stajalište Hrvatske obrtničke komore je da potrebe obrtnika kao poslodavaca treba prvenstveno rješavati osposobljavanjem raspoloživih, a nezaposlenih radnika iz Hrvatske, kako bi se obrtnicima osigurala kvalitetna i kvalificirana radna snaga. Stoga i nismo pobornici prevelikog uvoza radnika, kažu u HOK-u.

Vlada dosadašnjim je zakonima, odlukama i mjerama pokazala da shvaća probleme obrtnika i poduzetnika te se broj kvota povećava iz godine u godinu. Recimo 2017. godine ukupna godišnja kvota bila je utvrđena za ukupno 7.026, od čega za novo zapošljavanje 5.211 kvota, ali samo 175 za turizam i ugostiteljstvo. Kako je situacija postala zaista ozbiljna, Vlada RH je reagirala izmjenom Odluke i broj kvota na zahtjev poslodavaca u kolovozu 2018. godine je povećan na ukupno 9.079, od čega 7.264 za novo zapošljavanja i to uglavnom za graditeljstvo. Slično  se događalo i tijekom 2018. godine, kada je Odluka mijenjana čak dva puta te je broj kvota s ukupno 31.000 povećan na 38.769, pri čemu su kvote za turizam i ugostiteljstvo s početnih 4.660 povećane prvo na 7.660 a zatim na 7.930, uz omogućenih još 1.000 kvota za sezonske poslove. U 2019. godini, broj kvota za moguće zapošljavanje stranaca znatno je povećan i to na ukupno 65.100, od čega za turizam i ugostiteljstvo 10.611 i još 5.000 za sezonske poslove. Do sada je preostalo 9432 mjesta, a u postupku dobivanja je 3976 dozvola“, ističu iz Hrvatske obrtničke komore.

Hrvatska obrtnička komora smatra da problem treba rješavati mjerama koje će omogućiti dugotrajnije rezultate, na način da se iskoristi raspoloživi potencijal još uvijek velikog broja nezaposlenih u Hrvatskoj, kaže predsjednik HOK Dragutin Ranogajec.

Zato se predlaže i traži veće rasterećenje cijene rada manjim doprinosima. Za dugoročnije rezultate, s jedne je strane potrebno više pažnje posvetiti strukovnom obrazovanju djece i mladih za obrtnička zanimanja kako bi obrazovanje bilo u korelaciji s potrebama gospodarstva. Hrvatski obrtnici godinama upozoravaju da znanja, vještine i kompetencije koje producira obrazovni sustav ne udovoljavaju znanjima, vještinama i kompetencijama koje traži suvremeno tržište rada. S druge strane, treba mijenjati pristup sustavu zapošljavanja. Predlažemo fleksibilnije zapošljavanje stranih radnika na način da se zapošljavanje omogući po potrebi poslodavca, ako sustav HZZ-a nije u mogućnosti u nekom razumnom roku osigurati odgovarajućeg stručnog radnika. Uvjete za nezaposlene također treba uskladiti s odnosom ponude i potražnje za radnicima tako da se postrože i da se može provesti brisanje iz evidencije nezaposlenih onih osoba koje imaju sposobnosti raditi, ali ne prihvaćaju ponuđeni posao“, dodaje Ranogajec.

Iz Hrvatske obrtničke komore upozoravaju i na problem sive ekonomije te nelojalne konkurencije neregistriranih djelatnosti koje ugrožavaju legalno poslovanje onih koje svoje obveze uredno prijavljuju i izvršavaju.

Siva je ekonomija u velikoj mjeri povezana s formalnom nezaposlenošću koja je samo privid, kažu u HOK-u.

Na osnovu preporuka HZZ-a, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta redovito provodi programe stipendiranja za deficitarna obrtnička zanimanja.

Ministarstvo učenicima koji se obrazuju u sustavu vezanih obrta po jedinstvenom modelu obrazovanja dodjeljuje stipendije u okviru projekta Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima.

Na taj način potiče se upis učenika na obrazovanje u obrtničkim zanimanjima, što je izuzetno bitno. Osim povećanja interesa mladih za obrazovanje u deficitarnim obrtničkim zanimanjima, ciljevi su usvajanje ključnih vještina i kompetencija u deficitarnim obrtničkim zanimanjima i osiguranje kvalitetno obrazovanih kadrova koji mogu potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu. Svi učenici koji pohađaju programe obrazovanja za obrtnička zanimanja u sustavu vezanih obrta imaju pravo na novčanu nagradu za rad u radionici, a koja se isplaćuje svaki mjesec u skladu s odredbama Ugovora o naukovanju. Nagrada se isplaćuje u prvoj godini naukovanja 10 posto, u drugoj godini naukovanja 20 posto  te u trećoj godini naukovanja 25 posto  prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u gospodarstvu Republike Hrvatske“, zaključuje predsjednik HOK Ranogajec.

Tags

Povezani Članci

Close