GospodarstvoInfoIzdvojeno

DOBRE VIJESTI Hrvatska skočila 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti – najveći pomak u regiji

Na ljestvici globalne konkurentnosti najveći pomak ostvarili smo u stupu makroekonomske stabilnosti

U ovogodišnjem Izvješću o globalnoj konkurentnosti Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodarstva svijeta te je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, što je najveći pomak u regiji koji je neka zemlja napravila, piše portal Privredni.hr.  

Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanje Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira i tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske“, istaknuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.

Metodologija također mjeri i udaljenost zemlje od “idealnog stanja” ocjenom od 0 do 100 te u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je poboljšala svoju ocjenu za 1,8 i ona sada iznosi 61,9 što znači da smo za 38,1 udaljeni od idealnog stanja gdje je ocjena 100.

Ovogodišnje izvješće posebnu pažnju usmjerava na brigu o okolišu koja postaje bitna za održivi rast gospodarstva zemlje. Fokus je stavljen na klimatske promjene koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju zbog ekstremnih vremenskih promjena te zagađenje okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije i dostupnost pitke vode.

Singapur je ove godine najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska, Švicarska, Japan, Njemačka, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska.

Na ljestvici globalne konkurentnosti najveći pomak ostvarili smo u stupu makroekonomske stabilnosti, gdje smo na 43. mjestu, što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Također smo u odnosu na prošlu godinu bolje rangirani u stupu infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.). U odnosu na prošlu godinu bilježimo pad u stupu institucija (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustav (63.), poslovne dinamika (101.) te kapaciteta za inovacije (73.).

Najlošiji u efikasnosti pravnog sustava

Kao konkurentske prednosti potrebno je izdvojiti inflaciju (1.), visoki stupanj elektrifikacije (2.), trgovinske barijere (6.), kvalitetu cesta (13.), prava radnika (14.) i dr.

Kao i prošlih godina, najlošiji smo u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), opterećenja vladinim propisima (139.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (138.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (137.), sklonosti prema poduzetničkim rizicima (137.), fokusiranosti vlade prema budućnosti (137.), pronalaženju kvalificirane radne snage (137.), zapošljavanju i otpuštanju radnika (136.) i dr.

Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na 4. industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrijska revolucija obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme.

Da bi prosperirala, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosustav gdje su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključnog čimbenika njihova uspjeha. Indeks identificira prednosti i nedostatke svake ekonomije te pomaže odrediti bitna područja za poboljšanja i pratiti napredak.

Tags

Povezani Članci

Close