InfoNašim krajem

GEOLOGIJA Fosili školjki pronađeni u potoku Globočec na Ivanščici

Ivanec – U podnožju Ivanščice, u potoku Globočec / Kozjak brdo na oko 300 metara nadmorske visine Ivančanin Josip Videc Gare pronašao je fosile školjki.

To bi mogao biti još jedan u nizu dokaza kako je Ivanščica prije više milijuna godina bio otok u Panonskom moru.

Prije oko 66 milijuna godina ocean Tetis prekrivao je dio Europe i Sredozemnog mora.

Dramatične promjene se događaju prije između 24 i 20 milijuna godina kad se usljed jakih tektonskih pomicanja i poremećaja izdižu masivi kao što su Alpe, Dinaridi i Karpati. Dotadašnji jezerski sustavi koji su se nalazili u sadašnjem Panonskom bazenu bivaju prekriveni morskom vodom. To more se zvalo Paratetis, odnosno Panonsko more.

Potvrde o slatkoj vodi su sedimenitni konglomerati, pješčenjaci, lapori i vapnenci u kojima su nađeni slatkovodni fosili školjaka kongerija, mali ostrakodi i listovi kopnenih biljaka. More je u ostacima pješčenjaka ostavio ramenonošca Terebratural-a i glavonošca Aturia, dok su u laporima nađene foraminifere.

U razdoblju panona prije oko 11 do 8 milijuna godina Panonsko more i dalje postupno gubi salinitet, pa se s oslađivanjem gube i sarmatske vrste, a pojavljuju su se nove vrste. Tako u najdonjem panonu dolaze u bijelim vapnenim laporima puževi Limnaea extensaGyraulus praeponticus, te Radix croatica, prema kojemu su te naslage nazvane “Croatica naslage“.

Pont obuhvaća vremensko razdoblje od prije 8 do 5 milijuna godina. More se raspalo na manje oslađene do slatkovodne bazene, odnosno jezera, u kojima je živjela endemična fauna školjkaša, puževa i ostrakoda. U laporima i pješčenjacima česti su školjkaši Paradacna abichi i Paradacna lenzi. U mlađem dijelu nađeni su sljedeći fosili: Velencienius reussiPteradacna pterophoraCongeria digitifera.

Uz obale jezera šetali su tada srodnci praslonova dinoteriji, hraneći se lišćem drveća. O tome svjedoči zub praslona, kojeg je nakon uginuća životinje možda potok donio u jezerski mulj. Pripadao je vrsti Dinotherium giganteum.

Nakon toga razdoblja pretpostavlja se da je konačno nastalo kopno. Nema dokazane jezerske sedimentacije kao ni karakterističnih fosila iz razdoblja Pliocena.

Kvartarno razdoblje traje od 2 milijuna godina do danas. Taloženi su šljunci, gline i pijesci, ali više ne u moru ili jezeru nego kao potočni i riječni ili barski nanosi.

Danas imamo ostatke Panonskog mora koji nam govore o tom razdoblju davne prošlosti Zemlje ali nam donose i znanstvene podatke o mnogobrojnim promjenama koje su se događale u prošlosti. Samo neki od tih ostataka su Blatno jezero u Mađarskoj (mađ. Balaton), Đerdapska Klisura na Dunavu, Sovsko jezero na Dilju, Crno More, Aralsko jezero, Bizovačke toplice, nalazišta nafte u Hrvatskoj i Rumunjskoj (Đeletovci), Naslage soli u Tuzli i još mnogi drugi lokaliteti.

Najveći od dokaza svakako je Crno More u koje se tektonskim poremećajem nakrivljenjem ploče ulijevaju sve velike rijeke Europe. npr. Volga, Don, Dnjepar, Dnjestar, Bug i Dunav. Zbog tako velikog priljeva slatke vode Crno more najmanjeg je saliniteta na zemlji.

Wikipedia

Dakako, dodatne informacije potražit ćemo od stručnjaka paleontologa i prenijeti što oni misle (i znaju) o ovome.

I prenijeti Vam.

Povezani Članci

Close