Info

ODLAZAK IKONE Preminuo je Fredi Kramer, jedan od najvećih sportskih novinara, kroničara i povjesničara

Do zadnjih je dana bio iznimno aktivan, a otišao je u trenutku dok je pripremao iznimno zahtjevan projekt, Zagrebački biografski leksikon, koji je trebao uključivati 4736 biografija zaslužnih Zagrepčana

Dugogodišnji maksimirski kroničar, autor Dinamova vjesnika, kasnije klupske revije, urednik šest klupskih monografija i član Dinamove Skupštine, Fredi Kramer, preminuo je u utorak, 14. siječnja, u Zagrebu u 89. godini, piše portal GNK Dinamo.

Foto: GNK Dinamo

Kramer je bio istaknuti hrvatski sportski novinar, poznati radijski komentator i publicist, a najveći je dio svojega radnog vijeka posvetio upravo maksimirskom klubu. Rođen je u Zagrebu 1931. godine, a novinarstvom se bavio od 1956.

Bio je član uprave zagrebačkog Dinama od 1958. do 1970., dugogodišnji kroničar kluba, urednik Dinamova vjesnika, kasnije klupske revije, kroničar kluba i autor šest klupskih monografija (1960., 1975., 1985., 1999., 2006. i 2011. godine).

Karijeru je počeo kao vanjski suradnik časopisa Nogomet u izdanju Zagrebačkoga nogometnog podsaveza, nastavio kao suradnik Večernjeg lista, VUS-a, a od 1961. i kao suradnik, urednik i komentator Radio Zagreba, odnosno HTV-a do 2000. godine. Zadnje dvije godione prije odlaska u mirovinu bio je pomoćnik glavnoga direktora HRT-a. Specijalizirao se za nogomet, tenis, stolni tenis, atletiku i zimske sportove.

Osobito su zapaženi njegovi prijenosi s wimbledonskih teniskih turnira i Davis kupa od 1967. do 2000. Bio je izvjestitelj s osam olimijskih igara (Grenoble 1968., München 1972., Innsbruck 1976., Moskva 1980., Lake Placid 1980., Sarajevo 1984., Calgary 1988., Barcelona 1992.).

Uredio je Plavi salon i središnju ložu maksimirskoga stadiona. Jedan je od inicijatora stvaranja novoga Dinaova grba s hrvatskim obilježjima 1970. godine. Od 1984. godine redovito je na godišnjoj bazi organizirao susrete Dinamovih generacija. Vodio je akciju da se 2001. u starogradskoj vijećnici u Zagrebu održi proslava 90. obljetnice osnutka Gradjanskog.

Bio je glavni urednik 15 sportskih almanaha u izdanju Saveza za fizičku kulturu Zagreba (od 1963. do 1978.). Objavio je dvije teniske monografije: Desetljeće našega tenisa (1973.) i Hrvatski tenis (1998.). Scenarist je filmskoga serijala Stoljeće hrvatskoga nogometa (2002.), monografije HNS-a (1912-1992.), urednik nogometnog leksikona u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (2004.).

Za svoj je rad i diprinos hrvatskom sportu dobivao brojna priznanja i odlikovanja. Dobitnik je Trofeja Hrvatskoga sportskog saveza 1992., nagrade Grada Zagreba 1994., odlikovan je Redom Danice hrvatse s likom Franje Bučara 1995., dobitnik je nagrade za životno djelo Hravtskoga zbora sportskih novinara 2005. godine.

Do zadnjih je dana bio iznimno aktivan, a otišao je u trenutku dok je pripremao iznimno zahtjevan projekt, Zagrebački biografski leksikon, koji je trebao uključivati 4736 biografija zaslužnih Zagrepčana.

Tags

Povezani Članci

Close