InfoIzdvojenoUdruge

POVIJEST Rudnik “Kraševski zviri” (Rov Scharley) – osnova gospodarskog, pa i kulturnog razvoja Hrvatskog zagorja nekih prošlih vremena

U unutrašnjosti rudnika s ekipom iz Speleološke udruge 'Kraševskim zviri'

Ivanec –  Rudnik “Kraševski zviri” (Rov Scharley) je poznat po povijesti iskapanja cinkovo-olovne rude na području Ivanca od 1860. do 1883. godine, dok su se istražni radovi izvodili do 1943. godine.

Dugogodišnja rudarska djelatnost predstavljala je u to vrijeme osnovu gospodarskog, pa i kulturnog razvoja Hrvatskog zagorja.

Većina domaćeg stanovništva radila u rudniku

Većina domaćeg muškog stanovništva radila je u obližnjim rudnicima, o čemu i danas svjedoče pomalo zaboravljene, ali rado slušane priče još živućih rudara, očuvani rudarski alati te rijetki sačuvani zapisi o rudarskom životu.

Rudokopi su imali vrlo važnu ulogu u formiranju samog naselja i njegova razvoja, privlačili su brojne poduzetnike i istraživače te su postajali obrazovna središta. Rudarska je aktivnost neminovno bila vezana uz razne opasnosti koje je jama nosila sa sobom, čime su i nesreće u rudnicima bile dio svakodnevnice.

Geologija

Geologija Rudnika »Ležište cinkovo-olovne rude nalazi se unutar srednjotrijaskih vapnenaca, neposredno iznad podinskih donjetrijaskih klastita.

Rudno tijelo se pruža pravcem I-Z, strmo je nagnuto prema jugu, duljine oko 200 metara i debljine 0,5-0,9 metara.

Mineralni sastav sačinjavaju smitsonit, hidrocinkit, sfalerit i galenit, količina kojeg se povećava s dubinom.

Analizom je utvrđeno da ruda sadrži 18-22 % cinka (drugi podatak 16-46 %). Orudnjenje je sekundarno-hidrotermalnog podrijetla« (Marković, 2002). Morfologija Rudnika Rudnik se proteže na četiri etaže, a visinska razlika od ulaza do najniže točke iznosi 16 metara.

Opis rudnika

Ulaz u rudnik usmjeren je prema jugoistoku i dimenzija je 1 × 0,8 m, ali se već nakon dva metra povećava visina na oko 2 m. Navedeni hodnik je dužine 7 m i završava vertikalom od 4,5 m, koja predstavlja ulaz u dvoranu 7 × 8 m na drugoj etaži.

U sjeveroistočnom dijelu dvorane se u istom smjeru pruža hodnik dužine 12 metara čiji je završetak zatrpan i predstavljao je jedan od ulaza za ksploataciju rude.

U zapadnom dijelu te dvorane proteže se prolaz 3 m širine i 1 m visine, koji vodi u sličnu manju dvoranu iz koje se nastavlja uskop u smjeru juga dužine 25 m, širine 0,8 m i visine 1,6 m. Isti je kanal do polovice poplavljen vodom, dok je u drugoj polovici dno zasigano kaskadama.

U sjevernom dijelu druge etaže nalazi se vertikala ukupne visine 9 m, koja vodi na četvrtu etažu u kojoj se u smjeru sjeveroistoka pruža se najveći dio objekta, a sastoji se od spleta kanala od kojih su neki zatrpavani jalovinom.

Na četvrtoj etaži nalazi se i hodnik dužine 28 m koji je potopljen vodom. Sedmogodišnjim redovitim monitoringom (Matišić, 2005.-2012.) stanja razine vode u najdubljem potopljenom kanalu, vidljivo je da razina vode raste u rano proljeće nakon topljenja snijega i u vrijeme uzastopnih kišnih dana tijekom godine, ali nikada u razmjerima potopljenosti donje najniže etaže.

Ukupna izmjerena dužina četvrte etaže iznosi 225 m, hodnici su visine između 1,8 i 2,2 m te širine oko 0,8 m. Najniži potopljeni kanal ujedno je i vodena akumulacija za stalan izvor pitke vode koji se nalazi na tom području. Izmjerena razina vode u listopadu 2012. iznosila je svega 18 cm, dok je u ožujku 2007. izmjerena razina od 186 cm.

Analitika

U ovogodišnjem praćenju razine vode izmjerena je najveća razlika od 1,75 m (listopad 2011. – listopad 2012.), čemu je razlog zasigurno mali broj kišnih dana tijekom godine. Na istoj etaži jugoistočno nalazi se kanal s dimnjakom visine 9 m, koji seže u prostoriju sa dva kratka zatrpana kanala ukupne dužine 5 m.

U tom kanalu vidljivo je i okno promjera 2 × 2 m koje je zatrpano jalovinom i glinom, a vjerojatno je predstavljalo ulaz u nižu, petu etažu. U produžetku početnog dijela četvrte etaže, jugozapadno se proteže treća etaža.

Nakon 12 m vodoravnog kanala dolazi se do skoka od 4,5 m, nakon čega se u istom smjeru nastavlja hodnik dužine 32 m, na čijem je kraju vidljiv zatrpani kanal u smjeru sjeverozapada, a taj je bio jedan od ulaza u rudnik.

U tom dijelu je zanimljiva velika aktivnost puhova koji su nastanili to područje. Hodnik u nastavku skreće jugoistočno i nakon 10 m se grana u tri kraća kanala dužine desetak metara. Ukupna izmjerena dužina rudnika (Rov Scharley) je 345 m.

Tekst: Matišić, T., 2012: Rudnik “Kraševski zviri” (Rov Scharley) 1860 – 2012, Speleolog 60, 120 – 142

Fotografije Rudnika: Vanja Lončar, Ekipa za rasvjetu i modeli: SU Kraševski zviri Ivanec

Tags

Povezani Članci

Close