U širem ivanečkom kraju 63 požara otvorenog prostora

Prema informacijama Javne vatrogasne postrojbe Varaždin, do 29. ožujka, samo u proteklih mjesec dana, na području Varaždinske županije zabilježeno je 158 požara otvorenog prostora, nastalih najčešće usljed nepravilnog paljenja suhog raslinja i korova.

U isto vrijeme, vatrogasci iz Dobrovoljnih vatrogasnih društava šireg ivanečkog kraja, iz Vatrogasnih zajednica Ivanca i Lepoglave, te općina Bednja, Donja Voća, Klenovnik i Maruševec, intervenirali su u gašenju požara na otvorenim prostorima ukupno 63. puta.

Gorjelo je u svim dijelovima Varaždinske županije, od Vrbna do Ludbrega, odnosno Hrženice, te od Natrkižovljana do Šćepanja.

S obzirom na to da gašenje tako velikog broja požara, osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti sve žitelje Varaždinske Županije na odgovorno ponašanje prilikom spaljivanja suhe trave, korova, biljnih otpadaka, grmlja i dr. odnosno loženja vatre na otvorenim prostorima u dozvoljenom vremenskom razdoblju od 1. studenog do 31. svibnja.

Obzirom na konstantno povećanje broja požara otvorenog prostora, vatrogasci, policija i sve službe koje preveniraju zaštitu od požara, upozoravaju građane da ne spaljuju biljni otpad ili da odgode spaljivanje dok se ne poboljšaju vremenski uvjeti.

Valiki broj požara, bez obzira na mjere zaštite koje su građani poduzeli proširi se, a uzrok može biti neznanje, vremenski uvjeti ili kombinacija istoga. I kod “malih” požara temperatura je visoka tako da ga sami građani bez odgovarajuće zaštitne opreme i dovojljnih količina sredstava za gašenje neće moći pogasiti. Požari se brzo šire, velike su površine požara pa broj osoba koje su mogle kontrolirati spaljivanje nije dovoljan za gašenje požara većih razmjera. Uz materijalnu štetu, koja može biti i znatna, potrebno je napomenuti i ozljede koje se mogu zadobiti prilikom nestručnog gašenja i spaljivanja, a to su opekline i trovanje dimom, pa čak i smrt.

Ukoliko se biljni otpad ipak mora spaljivati, vatrogasci savjetuju provođenje strogih mjera zaštite od požara. Tako je potrebno unaprijed osigurati vodu za eventualno gašenje, ne paliti vatru na otvorenom tijekom vjetrovita vremena, ne ostavljati vatru bez nadzora, ne paliti vatru u blizini objekata, šuma, vinograda i sličnog. Jednako tako, potrebno je, ukoliko se radi o spaljivanju korova na većim površinama svaku takvu aktivnost prijaviti nadležnoj javnoj vatrogasnoj postrojbi ili dobrovoljnom vatrogasnom društvu.

Upućena je i zamolba starijim i nemoćnim osobama, te osobama slabijeg zdravlja da ne spaljuju biljni otpad, i da takve aktivnosti prepuste mlađim osobama koje bi lakše vatru držale pod nadzorom.

Ako vatra ipak izmakne kontroli, svakako treba priručnim sredstvima (lopatom, zelenim granjem, zemljom ili pijeskom) probati ugasiti požar, pritom vodeći računa da se ne izlažete opasnosti, i svakako treba obivijestiti vatrogasce telefonom na 193 ili Službu za zaštitu i spašavanje na 112.

Za izazivanje požara predviđena novčana kazna za fizičku osobu iznosi od 15.000,00 do 150.000,00 kuna ili kazna zatvora do 60 dana, a u slučaju nehaja u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna. Istim Zakonom za pravnu osobu koja propustom izazove požar predviđena je kazna od 15.000,00 do 150.000,00 kuna a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 2.000,00 do 15.000,00 kuna.

Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom za koje se može izreći kazna zatvora do tri godina, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

Podijeli preko

Autor

e-Ivanec - Bitno na jednom mjestu!